Čitanje
Nažalost, pretjerano izlaganje ekranizovanim sadržajima ima nesagledive posljedice po razvoj dječijih sposobnosti, kako kognitivnih, tako i verbalnih, kao i motoričkih. O štetnosti ekranizovanih sadržaja po dječiji razvoj, svjedoči i činjenica da se ozbiljno preporučuje potpuno izbjegavanje izlaganja ekranizovanim sadržajima djece u uzrastu do 3 godine. Dakle, ne izlagati djecu ekranima u najranijim godinama je korisno za njihov razvoj. A šta je bolja alternativa štetnim ekranizovanim sadržajima, nego čitanje dječijih knjiga?
Pretjerano gledanje u ekranizovane sadržaje (bilo da su to crtani, pjesmice, ili igrice) zasićuje dječiju pažnju i, posljedično, smanjuje sposobnost usvajanja novih informacija. Nakon 15-ak minuta gledanja u ekrane, djeci je potrebno duplo toliko vremena, dakle oko 30 minuta kretanja, kako bi procesuirala hiper podražaje na njihov mozak, jer su kroz pokretne slike na ekranu koje se smjenjuju velikom brzinom u kratkom vremenu, uz mnoštvo boja i zvukova naprosto primila prevelike količine informacija koje ne mogu na adekvatan način procesuirati. Takva zasićenost informacijama se prilikom čitanja knjiga ne dešava. Naprotiv, čitanjem/slušanjem priče otvara se nesagledivo prostranstvo dječije mašte i imaginacije.
Aktivna uključenost u proces čitanja, slušanja i pričanja priče smirujuće djeluje na slušaoca, kao i na čitaoca. Upoznajući različite likove, situacije i događaje kroz koje prolaze, djeca razvijaju empatiju, te se susreću sa različitim situacijama i mogućnostima njihovih rješenja, prevazilaženja prepreka i savladavanja izazova. Sve su to jako važne vještine koje će im tokom života biti višestruko korisne.
Naposlijetku, ljepota i dobrobiti čitanja prevazilaze mogućnost da ih se sažme u objašnjenje 🙂